Jelena Kostić, advokat — stvarno pravo i imovinsko-pravni odnosi
Vlasništvo nije pretpostavka.
Pravna pitanja svojine često počinju tamo gde se ugovori, katastar, faktičko stanje i prava trećih lica više ne poklapaju.
01 / Princip
Nije dovoljno znati šta piše u jednom dokumentu.
Kod nepokretnosti pravo svojine retko postoji izolovano. Potrebno je sagledati evidenciju, pravni osnov, faktičko stanje i prava koja mogu ograničiti upotrebu.
- ko polaže pravo
- šta je upisano
- ko stvar koristi
- koja prava imaju treća lica
- koji tereti postoje
- koja javnopravna ograničenja postoje
- da li je imovina pravno upotrebljiva
Prvo činjenice. Zatim pravo.
02 / Metod
7 pitanja pravne sigurnosti nepokretnosti
Okvir za početno sagledavanje pravnog položaja imovine.
-
Ko je vlasnik?
Pravni osnov i istorija sticanja ne moraju se završiti podatkom iz jednog izvoda.
-
Šta je tačno predmet prava?
Parcela, objekat i posebni delovi mogu se razlikovati u ugovoru, katastru i na terenu.
-
Šta je upisano u javnim evidencijama?
Upisi, zabeležbe i tereti pokazuju jedan sloj — ali ne i sve što na imovini postoji.
-
Ko nepokretnost drži i koristi?
Državina, zakup i faktička upotreba mogu stvoriti prava koja se ne vide iz izvoda.
-
Koja prava imaju druga lica?
Službenosti, hipoteke, zakup i pravo preče kupovine ograničavaju i samog vlasnika.
-
Postoje li javnopravna ograničenja?
Planski dokumenti, zaštitne zone i eksproprijacija određuju šta se na imovini sme.
-
Šta može sprečiti raspolaganje ili investiciju?
Sporovi, nerešeni upisi i zabrane otuđenja mogu zaustaviti prodaju, kredit ili gradnju.
03a / Fizička lica
Zaštita prava na imovini
Problemi sa imovinom često nastaju nakon nasleđivanja, dugotrajnog korišćenja zemljišta, podele, kupovine nepokretnosti, promene podataka u katastru ili spora sa suvlasnikom ili susedom.
- Pravo svojine
- Katastar
- Održaj
- Državina
- Pravo prolaza
- Suvlasništvo
- Hipoteka
- Eksproprijacija
03b / Kompanije i investitori
Pravna sigurnost investicije
Kod akvizicije zemljišta ili nepokretnosti formalni podatak o vlasniku predstavlja samo jedan deo pravne slike.
- Property legal due diligence
- Land acquisition
- Land assembly
- Title history
- Encumbrances
- Access rights
- Investment site preparation
- Expropriation risk
04 / Oblasti rada
Stvarno pravo sagledano kao povezan sistem.
-
Vlasništvo i sporovi
- Pravo svojine
- Održaj
- Državina
- Službenosti
- Susvojina
- Međe
-
Katastar i status nepokretnosti
- Katastar
- Upis prava
- Ozakonjenje
- Zemljište
- Konverzija
-
Promet i obezbeđenje
- Kupoprodaja
- Hipoteke
- Tereti
- Pravo preče kupovine
-
Investicije i posebni režimi
- Due diligence
- Investicione lokacije
- Eksproprijacija
- Javna svojina
- Restitucija
05 / Praksa stvarnog prava
Presuda je važna tek kada razumemo zašto je sud odlučio na određeni način.
Analize ne prepričavaju samo odluke. Izdvajaju ključne činjenice, pravno pitanje, procesne greške i ono što odluka znači za slične situacije.
06 / Editorial
Imovina
Kratke stručne beleške o pitanjima koja menjaju pravnu sliku nepokretnosti.
-
Imovina / 001
Hello world!
07 / O advokatu
Jelena Kostić, advokat
Jelena Kostić je advokat čija je praksa usmerena na stvarno pravo, nepokretnosti i imovinsko-pravne odnose.
U fokusu njenog rada su pravna pitanja svojine, zemljišta, katastra i pravnog položaja nepokretnosti, kako u odnosima fizičkih lica, tako i u poslovnim i investicionim situacijama.
Poseban deo stručnog rada posvećen je praćenju propisa i sudske prakse iz oblasti stvarnog prava i njihovoj praktičnoj primeni.
08 / Česta pitanja
Odgovor počinje činjenicama konkretnog slučaja.
dgovori su opšte informativne prirode i ne predstavljaju pravni savet za pojedinačni slučaj.
Da li je lice upisano u katastar uvek i nesporni vlasnik?
Ne uvek. Upis u katastar nepokretnosti uživa zaštitu poverenja, ali se može osporiti — na primer ako je pravni osnov upisa ništav, ako je neko drugi već stekao svojinu održajem ili nasleđem, ili ako je upis posledica greške. Zato se uz list nepokretnosti proverava i pravni osnov i istorija upisa.
Da li se nepokretnost može steći održajem ako je neko koristi 20 godina?
Samo korišćenje nije dovoljno. Svojina na nepokretnosti stiče se održajem posle 20 godina savesne državine, odnosno 10 godina ako je državina i zakonita. Nesavestan držalac svojinu ne stiče, a održajem se ne može steći stvar u javnoj svojini.
09 / Kontakt
Razgovor počinje preciznim pitanjem.
Jelena Kostić
Advokat
- Banovo Brdo
- Beograd
- +381 11 123 4567.
- jelenakostic@gmail.com
Podaci kancelarije biće objavljeni nakon potvrde.